• 06Aug

    Objavio Dražen Drnas dana 06/08/2010 @ 14:48 u kategoriji StartUp  

    Pojedincima čitam misli: …evo poludio je, samo sam čekao kad će na hranu :-) !

    Priča je počela kad sam prije sedam godina imao jednu od večera u Sarajevu sa kolegama iz Siemensovog tima redom Austrijancima i Nijemcima. Među ostalim smo pripremili i velike količine Dingača i Bajadera. Glavno pitanje večeri je bilo: ‘Uh, što je ovo dobro! Zašto ja ovo ne mogu kupiti u mojoj Billi u Beču?

    I onda počne priča o uskom lokalitetu, malim količinama, slaboj hrvatskoj ekonomskoj moći i tako sve dok jedan nije rekao: ‘Ok, izlike ti drže vodu za Dingač, ali ovi čokoladni bomboni, odlični su, ne mogu li se oni proizvesti u ogromnim količinama?’

    Kakve ovo ima veze sa IT-em i startupima? Pa rekao bih da je ključno, radi se o osvješćivanju niše u kojoj se nalazite. Rast businessa i smjer ka većoj profitabilnosti ovisi o tome kakav tip businessa imate ili namjeravate imati. Bajadera ili Dinagač?

    Kakav business: Bajadera ili Dingač?

    Bajadera su projekti koji se mogu skalirati. Bajadere se ne smiju ograničiti na lokalno tržište jer Bajadere mogu postati Bacci ili Ferrero. Bajadere ne bi smjele biti limitirane proizvodnjom. Sigurno su limitirane marketing resursima i sales kanalima, ali proizvodnjom ne. Bajadere konstantno trebaju istraživati kako se proširiti na još jedno tržište, jednostavno treba štancati te slatke kockice i osvajati tržište za tržištem. Primjer Bajadera projekata bi bile: IPhone aplikacije, SaaS aplikacije, software koji se prodaje na licence, razne web aplikacije, Facebook igrice, web servisi (npr. GoHome)

    Dingač sa druge strane raste na jako ograničenom lokalitetu koji daje vino izuzetne kvalitete i arome (odlično ide uz pikantne sireve i crveno meso).  Proizvede ga se oko 300.000 boca maksimalno. Definiran je lokalitetom i ne može se proizvesti u velikim količinama. Dingač bi bili svi projekti koji ovisne o izvrsnosti njihovih tvoraca i koji su u svojoj biti neponovljivi. Primjer bi bili: IT integracija, dizajn studio, outsourcing, konzalting usluge.

    Dingači trebaju maksimalno gledati kvalitetu, ako treba birati poslove, pružati uslugu top klijentima. Stalno težiti zahtjevnijim poslovima. Poznat je slučaj PR agencije koja je imala samo jednog klijenta, tj. da bi postali njen klijent oni su trebali otpustiti starog klijenta.

    Ako ste u Dingač businessu i ako ne može proizvesti više boca jedini način za zaraditi više je ili smanjiti troškove ili povisiti cijenu boce (ne mogu vjerovati da sam ovo izjavio :-) ). Troškove ne možete smanjivati u nedogled, znači ostaje specijalizirati se za sve zahtjevnije projekte koji ostavljaju prostora za veći profit.

    Ovu temu je odlično razradio David u postu o  produktizaciji i izvozu softvera.

    I da se vratim na početak: Zašto Bajadera ne bi postala ili barem težila postati Bacci ili Ferrero? Koliko joj za to treba više od toga da bi je Bečani voljeli kupiti u lokalnom dućanu?

    A ako bi  Bajadera mogla, zamislite što može IT…

    Slični postovi:

    Tags: ,

9 Responses

WP_Cloudy
  • Berislav Lopac Says:

    Jedna bitna razlika između te dvije vrste biznisa (a gdje ova analogija s hranom pomalo puca) jest u tome tko (izravno) određuje *što* se radi.

    Kod proizvoda, odgovornost je na samim autorima, bili to programeri, ili direktor, ili (ako je firma dobro organizirana) product manager. S druge strane, kod “dingača” izvođač šuti i radi ono što naručitelj traži od njega.

    Nažalost, činjenica je da u našem poslovnom okruženju općenito prevladava pristup da se misli i razmišlja što manje. I zato većina poslovnih subjekata jednostavno uvozi i prepakirava onako “kako se radi već sto godina”, a inovacija u proizvodnom smislu je potpuno zamrla. Istina, postoje iznimke: koliko godina je Cedevita na tržištu, no tek njenim prelaskom u ruke Atlantica počeli smo dobivati nove okuse, nove pod-brandove (Cedevita Go) itd.

    Uglavnom, ako imate neki proizvod, trebate razmišljati kako ga prilagoditi tržištu, kako proširiti paletu, kako privući nove korisnike, pa čak i kako promijeniti navike korisnika (opet je Cedevita Go odličan primjer).

  • goranapp Says:

    Produktizacija softvera funkcionira. Vjerujte… Kupuje cijeli svijet .-)
    http://www.applicon-x.com/productsAndSolutions.asp?pageID=1

  • Ivica Kartelo Says:

    Kao prvo, treba svatko za sebe dobro razmisliti o Hrvatskoj kao poslovnoj niši jer će nakon uvođenja eura nakon prijama Hrvatske u EU, svi prezivjeli automatski biti izvoznici. Zato i jest ovaj krah naseg gospodarstva sad pred EU. Jer ne zaboravljajmo da u businessu treba udariti sa svim svojim najjacim adutima, a materinji jezik na primjer je jak adut, poznavanje terena itd. Zato se upitajte prije nego zaglavinjate grlom u jagode (izvoz) “mogu li u Hrvatskoj doci do milijun kupaca u eurima ili mi je lakse doci do milijun kupaca u Njemackoj isto u eurima”. Jasno, izvoz ce pasti bez borbe u nekom trenutku.

    Drugo. Godin u Linchpinu kaze: “Bajadera je proslo svrseno vrijeme. 100 zadnjih godina nasa civilizacija radi bajadere na traci, a traka znaci idiotizaciju posla. Veliki kreativni posao isjeckaj na idiotske male poslice i umjesto velikog mestra za veliku placu zaposli puno neznalica za puno malih placa.” Jasno, tko ti brani dijeliti najzvucnija imena tim radnim mjestima. Na primjer Project manager crni pojas 7 dan je primjer sjeckanja poslova na pojaseve :) .

    Trece. Besplatno. Kartelo postaje vise tehnoloska firma nego skola: za praksu nasih ucenika mi pustamo besplatno u svijet na hrvatskom i engleskom “Mrmra technology” paletu proizvoda oko vlastitog CMS enginea: Portal, E-trgovina, Park, Blog, LMS itd i tako izravno konkuriramo Joomla, Drupal, Moodle, WordPress. Do kraja godine cemo imati 200 korisnika samo u Hrvatskoj. “Besplatno” je carobni marketing: rusi sve pred sobom, a ti se kupas ili radis na razvoju i inovacijama, necemu sto volis i stalno je in! Nemam pojma sto ce nam donijeti “Besplatno” sutra, ali znam da nam je danas donijelo ogromne novce koje bismo morali uloziti u place cinovnika da smo isli na klasicnu money money money proizvodnju i marketing. Ako si pri tom ponekad mozes priustiti Dingac i Bajaderu na stolu, ne vidim zamjerke marketingu “besplatno”.
    Cetvrto. Nema cetvrto. Jedino mozda ovo: ne mogu zamisliti business “besplatno” na ni jednoj tehnologiji nego na open source. Potpuna razvojno-inovacijska sloboda uzduz i poprijeko, financijski i autorski i bijelo svijetski.

    Pogledajte prvi ekskluzivno prvi prijedlog dizajna http://mrmra.org/dizajn/ od @MateZaja.

    Peto. Spomen Mate Zaje me podsjetilo na nesto vazno: nemojte za zivu glavu se hvaliti kako u vasoj firmi rade mladi od 25 do 35. To znaci da cete poslati u mirovinu te koji navrse 36. Na Mrmra technology rade ucenici Kartelo i profesori u rasponu godina od 15 do 70! Jako je vazan sto veci raspon razlicitosti po sto vise varijabli, ili, mozemo to isto i ovako reci: ako proizvodnju zamislimo kao trokut gdje je na vrhu vrhunski proizvod, onda taj vrh mozemo podizati samo ako sirimo bazu trokuta.Jasno, ako se u takvu mrezu ne petljaju novci, onda ona moze biti jako jako veliki trokut koji brzo raste, a od ljudi u mrezi se ocekuju samo inovacije i kreativnost i to na njima samo znanim interesima i razlozima. Jer za takve kreativce nema place koja bi to mogla platiti (primjer Wikipedije).

  • Viktor Marohnic Says:

    Sta si ti Drnas umisljas? Tko si uopce ti? Sto si ti napravio u zivotu?
    Jesi li prije svih kupio iPad? Nisi.
    Jesi li mozda pao s bicikla dok si slao Tweet s iPhone 4 vracajuci se sa konferencije mrzitelja krivih boja i pomaknutih pixela na web sajtovima? Nisi.
    Jesi li ikad smislio genijalnu Facebook aplikaciju za Vladu RH, ali Oni nisu prepoznali tvoju genijalnost pa je nisu prihvatili? Nisi.
    Jesi li ikad Tweetao sa dva telefona odjednom, a retweeteali su te @ivanbrezakbrkan i @jutarnji? Nisi.
    Tko si ti? Ti si nista. Daj prestani nam solit pamet.

    ;) ajd drz se stari. odlican post, ali brijem da ce te malo ljudi skuzit, a jos manje nesto ucinit.

  • Viktor Marohnic Says:

    Sta je to Dingac uopce?
    Koliko ti imas Twitter filowera uopce?

    Dok jos imam inspiracije :)

  • Dražen Drnas Says:

    @berislav Ovo je ljetna usporedba, nije sigurno bulletproof :-) . Iako i ‘dingači’ imaju prostora za kreativnost, zar dizajn studio to ne bi trebao biti po definiciji?
    Kad sam prvi put vidio CedevituGo bio sam oduševljen idejom i implementacijom, još najbolje je što takva inovacija dolazi iz relativno velike kompanije. Znaš li ima li takvih koncepata već vani?

  • Dražen Drnas Says:

    @goranapp sviđa mi se to što radiš! I sam sam radio na sličnim sustavima u Siemensu. Jednom kad se sretnemo uzivo popričati ćemo, interesira me kako uspijevaš gurati takve proizvode vani.

  • Dražen Drnas Says:

    @Šjor Ivica, u Hr je relativno veliko samo ‘consumer’ tržište (zato i pusti centri otvaraju u nas). Ako ne radite sa drzavom za sve drugo smo mali, nije da se ne može raditi, ali …

    Slažem se: ‘Besplatno’ je odličan marketing, ali samo dok ima za plaće ovima koji održavaju i proizvode to ‘Besplatno’

    @Viktor nasmija si me do suza ;-)

  • Berislav Lopac Says:

    Moram priznati da se nisam s time još susreo, ali velik je svijet, tko zna što su Ameri i Japanci smislili… :)

    A glede tvoje poruke Goranu: “Jednom kad se sretnemo uzivo” — na jesen se planiraju neke nove aktivnosti u Zagrebu… Stay tuned! ;)